Limes je ekonomski i kulturološki imao utjecaj na sve aspekte provincijskoga života Rimskoga carstva. Veterani, trgovci i obrtnici nastanjivali su se u blizini graničnih legijskih utvrda ili u naseljima koja su se razvila u blizini kastela pomoćnih jedinica. Nad mnogim su se takvim mjestima razvili današnji gradovi. Svrha limesa nije bila djelovati kao prepreka, već ostaviti simbolički dojam na prolaznike. Funkcija mu je bila nadzirati kretanje i trgovinu.
Budući da se na sve granice Carstva, bile one već proglašene dijelom svjetske baštine ili ne, gleda kao na jedinstven spomenik; problemi u jednom njegovom dijelu mogu cijeli spomenik staviti na popis ugrožene svjetske baštine. Pritom će njegovu zaboravu ili nestanku pridonijeti otuđivanje rimskih opeka, podizanje agrikulturnih nasada i krađa pokretnog arheološkog materijala.
Nekad pitanja o kronologiji ili materijalni ostatci, a danas su u središtu zanimanja postavljeni ekonomski, socijalni i politički odnosi u Carstvu kojemu je sigurnost jamčila stabilnost limesa. Zato on zaslužuje biti izložen javnosti, a zaštita lokaliteta, bilo vidljivih bilo nevidljivih, potrebna je radi očuvanja toga posebnoga dijela svjetske baštine. Oni njegovi očuvani dijelovi simbol su kontinuirane vrijednosti naslijeđa; regenerator krajolika i edukacijsko oruđe te izvor rekreacije, a napori za dodatno osnaženje njegove zaštite naše su trajne i odgovorne dužnosti. Prema uputama Konvencije o zaštiti svjetske baštine i provedbom nacionalnih zakona, potrebno je obaviti zahtjevni postupak koji će dovesti do uvrštenja hrvatskoga dijela limesa u UNESCO-v popis. Time će ga javnost bolje upoznati, zainteresirati se, podići će se svijest o spomeniku i omogućiti razmjena iskustava između svih zemalja koje se danas nalaze na području koje je nekad opasivalo Rimsko Carstvo.