Dalj
Pedesetih godina 20. st. u profilu strme dunavske obale u Dalju mogla su se razaznati dva jarka. U više je navrata tamo dolazilo do erozije blokova lesa u Dunav i tada su se u njem ocrtavali rimsko-dobni ostatci. U Dalju se, na samome zavoju Dunava, u 1. st. nalazio rimski kastel Teutoburgium ponad kojega se smjestila ciglana. Ona se poslije 2. svjetskoga rata proširila i tad je pri izgradnji ceste nađena nekropola koju još u 19. st. spominje W. Kubitschek. Tek se gradnjom kuća jugozapadno od ciglane naišlo na ostatke auksilijarnoga logora ili kasnijega kastela. Sondiranje je ondje vodio M. Bulat i njima je zapravo započelo istraživanje u Dalju, dotad poznatom po slučajnim, ali značajnim nalazima izvan konteksta. Nizvodno su još nađeni nadgrobni spomenici pomoćnih jedinica rimske vojske iz 1. i 2. st.
Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih pečati na opekama ili rimski izvori: ala II Hispanorum Aravacorum, ala I civium Romanorum, ala I praetoria civium Romanorum, equites Dalmatae, legio VI Herculia, cohors II Augusta Dacorum.
Neke je podatke o lokalitetima moguće pronaći u Pregledu povijesti istraživanja.
