Osijek
Od samih se početaka istraživanja limesa u Hrvatskoj vjerovalo da se Mursa (Osijek) nalazila u njegovu zaleđu kao i da je dio rimske ceste od Osijeka (Podravlja) do Bilja bio unutarnji krak limitske ceste. To je samo pretpostavka jer je područje Kopačkoga rita još uvijek neistraženo pa će se možda pokazati da je ta cesta zapravo bila limitska. Indicijâ koje ukazuju da se Mursa nalazila na limesu je više. Naime, zbog močvarnoga područja na sjeveru, jugu (Hiulca palus, Stagnus Mursianus) i zapadu današnjeg Osijeka Rimljani nisu mogli, kao što su običavali, napraviti cestu ili se ulogoriti na ušću dviju rijeka. U ovome su slučaju to bile Drava i Dunav. Stoga su to učinili zapadnije, na prvome pogodnome mjestu prijelaza preko Drave.
Razmjeri rimskoga logora u Mursi također su podložni raspravi. Je li se tu nalazio kastel ili utvrda? Polovinom je 20. st. najveći broj znanstvenika bio uvjeren da je jedan legijski logor postojao u Mursi. Čvrsto se vjerovalo da su strateški razlozi, raspored i smještaj legija na Dunavu te stalni pritisak Sarmata potvrđivali takvo stajalište. Iako nije dokazano da je Mursa ikad imala stalnu vojsku, smatra se da su na mjestu naselja s karakteristikama keltskoga opiduma koji su Rimljani vjerojatno zauzeli prije panonsko-dalmatinskoga ustanka 6.-9. g. oni tu prvo podigli manji logor i osigurali ga zemljanim nasipom. Na pravce gradskih bedema i položaj mosta koji su tamo izgradili ukazuju Katančićevi i Kollerovi planovi, a dopunila su ih istraživanja K. Matasića i R. Franjetića. Oni iznose različite podatke o dimenzijama bedema čiji su se skromni obrisi možda još vidjeli u 18/19. st. Prihvaćeno je tumačenje da su se u Franjetićev plan točno uklopili elipsoidni tragovi gradskoga zida i jarka otkriveni prije nekoliko godina na mjestu današnjih Plodina.
Da se na području Osijeka nalazio rimski kastel, smatrao je i V. Hoffiller koji je 1913. postavio sondu na području današnjega Ginekološkoga odjela osječke bolnice. Na tom je mjestu blizu donjogradskoga Pristaništa nekad bio smješten auksilijarni logor iz 1. st. u kojem su služili pripadnici pomoćnih jedinica rimske vojske čija imena nose prve osječke stele. To su grobovi najstarijih stanovnika Murse - Nigera Sveitrija, Velagena Ulatija i Kvinta. I drugdje pronađeni ostatci temelja kastela upotpunjuju tu tvrdnju, no nesretna je okolnost što je rimski materijal dugo korišten u izgradnji srednjovjekovne Tvrđe, Kolođvara te biljske ceste. Jednom kad su Rimljani popravili putove, prometna je vrijednost logora porasla pa su ga pojačali ziđem. To je mogla učiniti legija X Gemina iz Akvinka koja je u njem boravila u vrijeme dačkih ratova. O njezinu boravku u Mursi početkom 2. st. svjedoči grob Verekunda i paljevinski grob časnika otkrivenoga na području Vojarne u Donjem gradu. Ipak, jesu li ti rijetki nalazi dovoljni za zaključak da se u Mursi nalazila utvrda te legije? Nakon njezina mogućega odlaska u Mursi nije bilo vojske do vremena kad je postala sjedištem zapovjednika dunavske flote.
Neki podatci govore da je car Valentinijan odredio stalni logor legije VI Herculia u Mursi i da je odred Fortenzijskih konjanika iz Altine prije dolaska mornarice tu postavio zimski logor. Osim toga druge okolnosti indiciraju da je u gradu dulje vrijeme boravila vojska, iako je upitno zašto tu nikad nije pronađeno više rimskoga oružja. Jedna je od tih okolnosti beneficijarijska postaja koje su Rimljani podizali na limesu. Naime, u 2. pol. 2. st. služili su u Mursi trojica konzularnih beneficijarija koji su žrtvenike Jupiteru podigli u pretpostavljenome hramu na forumu.
Na nazočnost vojske u gradu ukazuje još stadion ili amfiteatar koji je u Mursi pred gradskim vratima opisao grčki povjesničar Zosim u djelu Historia nova kad je tu 351. došlo do bitke između Magnencija i Konstancija. Franjetić je, tragajući za stadionom prema planu iz 1786., upozorio na eliptičnu jamu kod jugozapadnoga kraja Murse. Takav je položaj logičan jer se stadion morao nalaziti u zapadnome ili južnome dijelu grada, nasuprot limesu. Jama je bila površine 14 000 m² i mogla je primiti 4000 osoba. Ostatci zidova tamo nisu pronađeni, no možda su bili izgrađeni od drveta. To se mjesto danas nalazi južno od tvrđanskoga groblja u Frankopanskoj ulici, gdje se do 60-ih godina 20. st. vidjela depresija koja je u međuvremenu zatrpana. Danas je na tome području izgrađeno suvremeno osječko naselje Novi grad. Krajem 4. st. Mursu su opustošili Goti, a 441. Huni.
Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih pečati na opekama ili rimski izvori: legio I Adiutrix, legio II Adiutrix, legio IV?, legio VI Herculia, legio V Macedonica, legio Claudia pia fidelis, legio X Gemina, legio XIII Gemina, legio XIV Gemina, cohors II Alpinorum equitata, cohors II Asturum, ala II Hispanorum Aravacorum, classis Histrica.
Neke je podatke o lokalitetima moguće pronaći u Pregledu povijesti istraživanja.
