Moguće je da je do 100. g. u Murselli postojala rimska utvrda. Pretpostavljajući da su početkom 2. st. nakon 1. dačkoga rata u Panoniji istodobno boravile legije IX Claudia i XXX Ulpia, ta je druga neko vrijeme mogla biti smještena u Murselli. No možda je još 89/90. legija XXI Rapax tamo podigla utvrdu. Pretpostavlja se da bi njezin logor trebalo tražiti u Petrijevcima zbog ondje pronađene opeke s pečatom koji nosi njezino ime.
Mursella se mogla smjestiti u sjevernome dijelu Petrijevaca koji je uništen radom ciglane. Prema starijim podatcima, na petrijevačkome su groblju nekad stajale dvije gradine okružene jarcima. Terenskim pregledima nisu utvrđene, ali su nađeni ostatci građevine istočno od Petrijevaca. Naime, u temeljima kapele Sv. Roka (prije Sv. Nikole) postoji opeka s pečatom koji spominje legiju VI Herkuliju iz 3/4. st. Rimski pisac Ptolomej zove ovo mjesto Moursella, dok se ono u Hierosolymitanskom itineraru spominje kao mutatio Mersella. U obliku Mursa minor spominju ju kasnorimski izvori Tabula Peuntingeriana i Ravenjaninova Kozmografija, noseći u imenu oznaku da je mlađe (minor) od Murse (maior) prema kojoj je nazvana. To je moguće objasniti na način da je tu isprva bilo naselje, a kad je ono propalo postaja za izmjenu zaprega.
Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih pečati na opekama ili rimski izvori: legio XIIII Gemina, legio XXI Rapax, legio VI Herculia.
Neke je podatke o lokalitetima moguće pronaći u Pregledu povijesti istraživanja.